Anskioznost je stanje visoke budnosti tijela
U današnjem vrlo dinamičnom vremenu i vremenu u kojem nas sa svih strana bombardiraju loše i zastrašujuće vijesti, kao nikada prije ljudi se nisu suočavali s anksioznošću. To je psihičko stanje koje se manifestira kao osjećaj izrazite nelagode, napetosti, zabrinutosti, a nekada i panike koji obuzimaju osobu iz poznatih ili nepoznatih razloga.
Za razliku od straha, do anksioznosti dolazi zbog zamišljanja ili predviđanja nekih strašnih događaja koji paraliziraju osobu zbog čega se u njezinom tijelu događaju različite reakcije jer tijelo određeni događaj procjenjuje kao prijetnju ili opasnost.
Kada je vrijeme za traženje stručne pomoći
Kao i kod ostalih sličnih psihičkih stanja ili poremećaja i anksioznost se javlja gotovo svim ljudima u nekom razdoblju njihovog života, no ukoliko anksiozno stanje traje duže vremensko razdoblje te značajno utječe na kvalitetu života pojedinca, tada je vrijeme za traženje stručne pomoći.
S obzirom na to da je anksioznost prisutna kao dio kliničke slike gotovo svih psihičkih poremećaja, vrlo je važno prepoznati ju na vrijeme te se posvetiti njezinom liječenju kroz individualan i posvećen pristup stručnih osoba te suradnju s pacijentom. A sve kako anksioznost ne bi prerasla u anksiozni poremećaj ili neku drugu psihičku bolest ili poremećaj.
Prepoznajte anksioznost na vrijeme
S obzirom na to da je anksioznost psihičko stanje koje obuzima cijelo tijelo, oni koji je dožive nisu sigurni što im se događa i vrlo često se dodatno uplaše ili počnu paničariti. Stručnjaci simptome anksioznosti dijele na:
- Kognitivne simptome – zabrinutost, problemi s koncentracijom, negativna razmišljanja o sebi i situaciji u kojoj se nalaze, zastrašujuće i apokaliptične misli
- Emocionalne simptome – nemir, neizvjesnost, nervoza, napetost, strah od gubitka kontrole, razdražljivost
- Bihevioralne simptome – izbjegavanje situacija, mjesta ili osoba u/na/s kojima su osjetili anksioznost, sramežljivost, nesigurnost, asocijalnost, slaba koordinacija pokreta, pasivnost
- Tjelesne simptome – osjećaj gušenja i nedostatka zraka, ubrzano disanje, povišeni krvni tlak, lupanje srca, bljedilo, grčevi ili drhtanje mišića, bolovi u trbuhu, mučnina, povraćanje, proljev
Ozdravljenje je moguće
Iako je anksioznost sve češće prisutna i dalje se smatra da se, s obzirom na to da pripada spektru psihičkih stanja i poremećaja, ne može liječiti bez lijekova. Ipak, istina je drugačija, odnosno anksioznost je moguće liječiti bez lijekova kada je riječ o blagim simptomima.
Liječenje obavlja psihoterapeut uz pomoć primjene raznih tehnika relaksacije, disanja i slično. Stručnjaci napominju da su informacije o tome što ju je izazivalo, kada se ona pojavila i slično vrlo korisne u liječenju, kao i suradnja pacijenta koja je ključna. Prikupila se velika količina istraživanja o učinkovitosti i djelotvornosti kognitivno-bihevioralne terapije (CBT) za anksiozne poremećaje.
